Istraživanje percepcije djece i mladih o klimatskim promjenama i ekološkoj transformaciji

Svakodnevno svjedočimo negativnom uticaju klimatskih promjena na životnu sredinu. Ugroženi su zdravlje i životi ljudi, egzistencija. Ništa manje nisu ugroženi flora i fauna, ali i infrastruktura. Pogledajmo samo nekoliko dana unazad – poplave u Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj, Srbiji i na sjeverozapadu naše zemlje – Bosne i Hercegovine, požar u Grčkoj. Ovi događaji su uzrokovali velike štete u ljudskim životima i devastaciji infrastrukture. Slične izvještaje informativnih portala i printanih medija svakondevno čitamo za područja širom Planete.

Područje Balkana, kojem pripada Bosna i Hercegovina, prema predviđanjima eksperata za klimatske promjene, će u nadolazećim godinama i desetljećima biti pod još snažnijim uticajem klimatskih promjena.

Naša organizacija sa svojim partnerima naporno radi na provođenju aktivnosti definisanih u okviru svojih strateških sektora, uključujući klimatske promjene i zaštitu životne sredune, te smanjenje rizika od katastrofa (DRR). Široka je lepeza programskih aktivnosti koje provodimo na terenu na temu klimatskih promjena i zaštite životne sredine, te smanjenju rizika od katastrofa. Edukaciju djece i mladih kombinujemo sa praktičnim aktivnostima kao što su akcije čišćenja priode i reciklaže otpada, pošumljavanja i uređenja školskih dvorišta i sl. Poseban značaj dajemo aktivnostima koje jačaju pripremljenost škola za odgovor u slučaju nesreća uzrokovanih elementarnim nepogodama i drugim faktorima.

U skladu sa misijom naše organizacije, veoma nam je važno da, prije svih, uključimo djecu i mlade. Danas edukovana i osnažena djeca i mladi, sutra su odrasle i odgovorene osobe koje će donositi odluke, inicirati i u praksi provoditi ključne akcije prevencije i smanjenja negativnog uticaja klimatskih promjena i zaštite životne sredine.

Jedna od nedavno (juni i juli 2023.) provedenih aktivnosti naše organizacije je istraživanje percepcije djece i mladih o klimatskim promjenama i ekološkoj transformaciji. Istraživanje je provedeno sa djecom i mladima, svrstanim u tri starosne grupe (8-11; 12-17; 18-24), u 9 opština u BiH.                   

Ukupni tekst istraživanja na engleskom jeziku preuzmite ovdje.                                             

Ključno je prepoznati da će djeca i mladi snositi teret klimatskih promjena. Kao budući upravitelji životne sredine i budući donosioci odluka, njihove perspektive i akcije su od ključne važnosti za efikasno rešavanje klimatske krize. Istraživanje ima za cilj ispitati kako djeca i mladi ljudi u Bosni i Hercegovini konceptualiziraju ekološko znanje. Posebno se istražuje njihov nivo zabrinutosti za klimatske promjene, njihovo razumijevanje njihovih posljedica i uticaja na njihove živote, te njihova spremnost da se nose sa klimatskim katastrofama. Osim toga, istraživanjem smo htjeli spoznati stepen uključenosti djece i mladih u klimatske promjene kao hitno pitanje, njihovu ulogu kao nositelja klimatskih promjena i njihovu sposobnost da se nose s izazovima koje klimatske promjene nose.

Analiza rezultata istraživanja je pokazala da:

• Djeca u Bosni i Hercegovini imaju umjereno razumijevanje klimatskih promjena, često vizualizirajući ekstremne vremenske obrasce. Adolescenti pokazuju nešto više znanja i brige, povezujući termin sa vidljivim uticajima i širim problemima kao što je porast nivoa mora. Mladi odrasli, dok pokazuju najviši nivo zabrinutosti, povezuju klimatske promjene s neposrednim promjenama u okolišu i sa širim globalnim trendovima. U svim starosnim grupama postoji mješavina direktnih iskustava s klimatskim efektima i opštijih zabrinutosti, naglašavajući različite lične veze s tim pitanjem.
• Nastavnici ostaju ključni u prenošenju znanja o klimatskim promjenama u svim starosno-demografskim kategorijama. Međutim, dok razumijevanje djece često proizlazi iz učenja u školi i porodičnih dijaloga, adolescenti se sve više oslanjaju na digitalne platforme. Mladi pokazuju mješavinu formalnih obrazovnih iskustava i uticaja online medija. Alarmantno, uprkos mnoštvu izvora, postoji izražen jaz u razumijevanju psiholoških implikacija klimatskih promjena, što ukazuje na hitnu potrebu za sveobuhvatnom edukacijom o klimi.
• Djeca, adolescenti i mladi pokazuju duboku svijest o glavnim faktorima koji doprinose klimatskim promjenama. Djeca uglavnom ističu ulogu industrijskog sektora, spaljivanja otpada i transporta, dok adolescenti kao značajne faktore ističu grijanje i građevinarstvo. Mladi imaju sveobuhvatniji pogled, vezujući se za proizvodnju električne energije, grijanje i transport. U svim grupama, konsenzus je da su ljudske akcije glavni pokretači klimatskih promjena, iako postoji i mišljenje da prirodni procesi igraju ulogu.
• Djeca, adolescenti i mladi ljudi izražavaju značajnu zabrinutost zbog negativnih uticaja klimatskih promjena na njihove živote, s posebnim naglaskom na zdravlje, obrazovanje i društvene implikacije. U svim starosnim grupama, zdravstveni problemi kao što su pothranjenost i bolest su konstantno prepoznavani. Dok djeca ističu opasnosti od ekoloških katastrofa, adolescenti se fokusiraju na mentalno zdravlje i društvene posljedice. U međuvremenu, mladi ljudi ističu i trenutne i dugoročne društvene izazove.
• U svim starosnim grupama postoji značajno razumijevanje ključnih aktivnosti koje mogu pomoći u ublažavanju klimatskih promjena. Od hodanja i vožnje bicikla do recikliranja i odgovornog korištenja vode. Međutim, za određena područja poput javnog prijevoza i održive mode potrebno je više raditi na podizanju svijesti.
• Istraživanje pokazuje hvale vrijedan nivo motivacije među djecom, adolescentima i mladima da djeluju u vezi sa pitanjima životne sredine. Ljubav prema divljini i želja da se budućim generacijama osigura bolja budućnost služe kao snažni motivatori. Međutim, izazovi i dalje postoje. Mnogi smatraju da im nedostaje kapacitet za značajne promjene, a postoji značajan postotak u svim grupama kojima nisu jasni razlozi za njihovu demotivaciju. Dok su vanjski faktori kao što su podrška zajednice i finansijska ograničenja od vitalnog značaja, interne motivacije i svijest o hitnosti klimatske krize igraju ključnu ulogu.
• Podaci predstavljaju obećavajući pogled na nivoe angažmana djece, adolescenata i mladih u očuvanju životne sredine. Svaka starosna grupa pokazuje hvale vrednu posvećenost različitim ekološkim praksama, ali takođe imaju oblasti u kojima je potrebno poboljšanje. Njihova razmišljanja ističu zajednički osjećaj kolektivne odgovornosti, održivog života i važnosti obrazovanja i svijesti u oblikovanju zelenije budućnosti.
• Podaci pružaju uvjerljivu perspektivu o pripremljenosti za katastrofe i izvorima informacija u različitim starosnim grupama. Značajan dio ispitanika nema posebne strategije pripravnosti za katastrofe, iako nekoliko njih priznaje ulogu obrazovanja u ovoj oblasti. Što se tiče sticanja znanja o klimatskim promjenama, u obzir dolaze i tradicionalni i moderni izvori, ali s različitim preferencijama među starosnim grupama.
• Emocionalne reperkusije klimatskih promjena na djecu, adolescente i mlade ljude odražavaju duboku zabrinutost, tugu i osjećaj odgovornosti. Od dječje empatije za globalne posljedice do anksioznosti adolescenata za budućnost i mješavine očaja i nade mladih osoba, postoji jasan mentalni danak globalnog zagrijavanja mlađe populacije.
• Većina djece, adolescenata i mladih smatra da njihovu zabrinutost za klimatske promjene vlada zanemaruje ili pogrešno predstavlja, a mnogi vjeruju da su vladine akcije neefikasne ili varljive. Uprkos preovlađujućem nepovjerenju, neki još uvijek vjeruju u opredijeljenost vlade da zaštiti mlade od klimatskih utjecaja. Adolescenti vide klimatske akcije kao zajedničku odgovornost, s naglaskom na vladinu regulatornu ulogu. U međuvremenu, mlade osobe žele da klimatska pitanja imaju prioritet u odnosu na geopolitičke probleme i naglašavaju važnost ekološkog obrazovanja.
• Adolescenti i mladi ljudi ističu važnu ulogu nevladinih organizacija u korištenju tradicionalnih i modernih pristupa u angažmanu s mladima na pitanjima klimatskim promjenama. Dok je edukacija primarna uloga koja je naglašena za nevladine organizacije usmjerene na djecu, korištenje interaktivnih metoda podučavanja je ključno. Od NVO se očekuje da se ne angažuju samo na edukaciji djece i maldih, već i inspirišu, mobilišu i pojačavaju glasove mladih u procesima donošenja odluka.

Ključne preporuke

Na osnovu nalaza, World Vision poziva na hitnu i kolaborativnu akciju u rješavanju izazova koje postavljaju klimatske promjene u BiH. World Vision prepoznaje ključnu ulogu djece, adolescenata i mladih u oblikovanju održive budućnosti. Stoga se World Vision zalaže za sljedeće akcije:

• Unaprijediti sveobuhvatno obrazovanje o klimi – osigurati da djeca, adolescenti i mladi ljudi dobiju holističko obrazovanje o klimatskim promjenama, uključujući njihove psihološke implikacije, njihove uzroke, uticaje i strategije ublažavanja.
• Pojačati angažman mladih – ohrabrite i podržite inicijative koje vode mladi, osiguravajući da njihov glas odjekne u hodnicima donošenja odluka. Iskoristiti tradicionalne i digitalne platforme za angažman.
• Ojačati spremnost za katastrofe – provesti programe koji podučavaju strategije spremnosti za katastrofe za sve starosne grupe, naglašavajući ulogu obrazovanja.
• Dati prioritet podršci mentalnom zdravlju – prepoznati i pozabavite se mentalnim posljedicama klimatskih promjena za mlađu generaciju, pružajući usluge savjetovanja i podrške.
• Unaprijediti povjerenje i saradnju sa vladom – promovisati transparentnost i aktivno učešće u vladinim klimatskim akcijama, osiguravajući da se brige mladih adresiraju na adekvatan način.

Ukupni tekst istraživanja na engleskom jeziku preuzmite ovdje.